Milan Deskar Škrbić

- prvi doktorand na EFRIju koj je doktorsku disertaciju pisao prema skandinavskom modelu

- viši ekonomski istraživač – savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci

- kolumnist na ekonomskom portalu Ekonomski lab

- predavač i vanjski  suradnik na više visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj 

Prvi ste na Fakultetu doktorirali prema Skandinavskom modelu - što vas je nagnalo da upravo Vi probijete led? Prije same odluke koliko ste znali o skandinavskom modelu?

Oduvijek sam smatrao da su modeli doktorata koji se temelje na objavi radova/eseja prirodniji i više motivirajući put za razvoj mladih znanstvenika u odnosu na klasične "monografije". Zato me jako razveselilo što doktorski studij na EFRI ne samo da omogućava ovaj tip doktorata nego što se on i aktivno potiče.

Međutim, moram priznati da sam u početku malo "brkao" model "tri eseja" (kakav npr. ima Ekonomski fakultet u Ljubljani) sa Skandinavskim modelom. Na sreću, upute za izradu doktorata po Skandinavskom modelu na stranicama EFRI su prilično detaljne, a i tadašnja voditeljica doktorskog studija, prof. Blažić je uvijek bila dostupna za pitanja.

Moram također priznati i da sam u jednom trenutku čak razmišljao i o odustajanju od Skandinavskog modela, ali me prof. Blažić vratila na pravi put i na tome sam joj jako zahvalan. Razlog zbog kojeg sam htio odustati je upravo taj što sam u procesu pisanja radova krivo protumačio dio uputa, ali prof. Blažić je brzo reagirala i detaljno mi pojasnila proces nakon čega sam zaključio da ne postoji nikakav razlog da odustanem.

Veliku podršku za doktorat po Skandinavskom modelu dobio sam i od prodekana prof. Žikovića, koji prepoznaje sve prednosti ovog modela te ih aktivno i entuzijastično  komunicira doktorandima. Konačno, i moj mentori prof. Drezgić i prof. Šimović su snažno poticali da idem u tom smjeru jer su bili svjesni svih prednosti ovog modela i znali su da je za razvoj mladih znanstvenika ovaj put puno vrjedniji.

Da ponovno krećete na doktorat - izabrali biste ponovno pisanje doktorata prema skandinavskom modelu ili bi možda se odlučili za "klasičnu varijantu"?

Svakako bih se ponovno odlučio na Skandinavski model.

Koje su po vašem mišljenju najvažnije prednosti skandinavskog modela?

Najvažnija prednost Skandinavskog modela je što je u ovom tipu doktorata fokus dominantno na rezultatima istraživanja što predstavlja najznačajniji doprinos svake disertacije. Kolege koje pišu klasične monografije gube jako puno vremena na "teorijska poglavlja" i iscrpne preglede literature što osim vremena crpi i energiju, a mnogi zbog toga gube motivaciju te u nekim slučajevima i odustaju od doktorata. Ne smije se zaboraviti da je većina kandidata na doktorskim studijima zaposlena i to vrlo često izvan sustava visokog obrazovanja ili istraživačkih institucija gdje im je pisanje doktorata dio posla.

Nisam siguran da teorijska poglavlja u današnje vrijeme predstavljaju toliko relevantan doprinos, kao prije. Stariji profesori vole "sistematizacije", ali danas je vrijeme drukčije i više se cijeni originalni istraživački doprinos nego sistematizacija postojećeg znanja. Naravno, to ne znači da kvalitetni doktorandi neće pročitati veliki broj radova i knjiga, proučiti niz modela i sl., ali mislim da nema potrebe da svaka doktorska disertacija od cca 250 stranica sadrži oko 150 stranica pregleda literature i modela prepisanih iz knjiga. U klasičnim monografijama se od cca 250 stranica samo 50 stranica na kraju odnosi na istraživanje, što nije baš logično. I u Skandinavskom modelu u svakom radu morate imati pregled literature, neki teorijski okvir i sl. ali je u fokusu tih radova upravo vaše istraživanje, a ne "sistematizacija".

Naravno, nikako ne podcjenjujem klasične disertacije, većina mojih kolega i svi moji profesori su doktorirali na temelju tog modela, ali mislim da se vrijeme promijenilo i da bi veći broj disertacija trebao ići u smjeru objave radova. Teško je naći doktorski studij u inozemstvu koji i dalje ima klasične monografije. Cilj doktorskog studija je od samog početka potaknuti istraživanje i "borbu na znanstvenom tržištu". Što se prije susretnete s recenzentima i okušate se u međunarodnom okruženju, to će kvaliteta vašeg ukupnog istraživanja biti veća. Ono što je jako nelogično kod monografije je da vi u biti ne smijete objaviti nijedan rad iz svoje disertacije prije nego ju obranite, a i nakon toga je upitno u kojem obliku smijete objavljivati radove, a da nisu "plagijat". To nikako nije motivirajuće, a i mladim istraživačima na fakultetima i institutima otežava i stjecanje uvjeta. Na kraju Skandinavskog modela vi već imate nekoliko objavljenih radova i/ili radova u postupku objave. To je jako velika razlika.

Što biste poručili onima koji razmišljaju o upisu na doktorski studij EFRI?

Poručio bih im da ih čeka ozbiljan posao, ali da će imati maksimalnu podršku profesora i administracije. Također, steći će nova poznanstva i dodatno "ojačati" svoju mrežu i u znanstvenom i u poslovnom smislu - networking je važan aspekt doktorskog studija.

Međutim, važno je doktorat upisati s jasnom idejom tema koje će se tijekom godina istraživati te u skladu s time odmah stupiti u kontakt s potencijalnim mentorom. Mnogi kolege su upisali doktorske studij bez jasne vizije svog istraživačkog rada, što im je značajno otežalo cijeli proces.