Psihološka pomoć i savjetovanje

 

 

Studiranje, kao i svako drugo životno razdoblje, nosi sa sobom niz izazova i problema. Neke svladavamo lakše, sami ili uz podršku obitelji i prijatelja, dok neki u većoj mjeri ometaju naš svakodnevni život i zahtijevaju stručnu pomoć. Psihološko savjetovalište Sveučilišnoga savjetovališnog centra (UNIRI) pruža stručnu psihološku pomoć i podršku studentima i drugim članovima riječkog sveučilišta s ciljem poboljšanja kvalitete života i povećanja efikasnosti studiranja.

Istraživanja pokazuju kako se studenti tijekom svog akademskog života suočavaju s brojnim emocionalnim problemima i teškoćama prilagodbe koje često ne uspijevaju riješiti na zadovoljavajući način. Ljudi su u većoj mjeri upoznati s važnosti očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti kada se radi o tjelesnom zdravlju, dok se briga oko mentalnog zdravlja često zanemaruje.

     
Tijekom djelovanja Psihološkog savjetovališta provedena su različita istraživanja o problemima i teškoćama studenata riječkog Sveučilišta kao i o njihovim potrebama. Dosadašnja iskustva pokazuju da studenti pomoć u Psihološkom savjetovalištu najčešće traže zbog sljedećih problema:


  • teškoće u učenju (problemi s odgađanjem, koncentracijom i pamćenjem, neadekvatne navike i/ili strategije učenja ...)

Gotovo svi (97%) studenti tijekom studiranja doživljavaju barem neki od navedenih akademskih problemima:
                - neracionalno korištenje vremena za učenje i zabavu,
                - poteškoće s polaganjem ispita,
                - teškoće s učenjem,
                - osjećaj neefikasnog studiranja,
                - nezadovoljstvo studijem,
                - sumnja u pravilan izbor fakulteta,
                - razmišljanja o napuštanju studija,
                - strah do neuspjeha u studiju,
                - nesigurnost u vezi buduće karijere itd.

  • loša organizacija vremena
                - neracionalno korištenje vremena za učenje i zabavu,

                - kašnjenje s izvršavanjem zadataka,
                - nedostatak vremena za željene aktivnosti,
                - stalni osjećaj umora i iscrpljenosti,
                - "kad bi bar dan imao više sati",
                - teškoće u postavljanju prioriteta,
                - odustajanje od aktivnosti zbog nedostatka vremena.

  • nezadovoljavajući odnosi s drugim ljudima
71% studenata izvještava o nekom obliku problema u odnosima s drugim ljudima:

                  - osjećaj nepovjerenja u druge ljude,
                  - nesuglasice i sukobi s roditeljima,
                  - problemi u intimnoj vezi,
                  - loša komunikacija s profesorima,
                  - osjećaj nerazumijevanja i neprihvaćanja od strane okoline,
                  - problemi u odnosima s prijateljima/cimerima.

  • potištenost, osamljenost, tuga
Neki od simptoma depresivnosti:

                - intenzivni, trajni osjećaj tuge, nezadovoljstva i potištenosti,
                - turobno raspoloženje,
                - navale "crnih" misli,
                - obeshrabrenost budućnošću, beznađe,
                - nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima,
                - osamljenost, osjećaj nepripadanja i nerazumijevanja od strane okoline,
                - osjećaj bespomoćnosti, bezvrijednosti, krivnje,
                - poteškoće u donošenju važnih odluka,
                - želja za smrću ili razmišljanje o samoubojstvu.

  • tjeskoba, strah, nervoza, briga, panika

Neki od simptoma anksioznosti (tjeskobe):
                - pretjerani strah od određenih stvari, mjesta ili događaja,
                - panični napadi (jako intenzivan strah povezan s burnom tjelesnom reakcijom),
                - stalna, pretjerana zabrinutost u vezi s različitim stvarima,
                - ispitna anksioznost,
                - stalna napetost u tijelu, nemogućnost opuštanja.

  • nisko samopoštovanje, osobna nesigurnost
66% studenata u nekom periodu svog studiranja nije zadovoljno sobom ili doživljava neke od sljedećih manifestacija niskog samopoštovanja:

                - nezadovoljstvo vlastitim tjelesnim izgledom,
                - nezadovoljstvo samim sobom,
                - pretjerana samokritičnost,
                - osjećaj manje vrijednosti.

  • nezadovoljstvo vlastitim izgledom, problemi s hranjenjem
                - nezadovoljstvo vlastitim tijelom,

                - nezadovoljstvo vlastitom tjelesnom težinom,
                - stalna i pretjerana preokupacija tjelesnim izgledom,
                - prekomjerna tjelesna težina,
                - prejedanje,
                - stalni i pretjerani pokušaji smanjivanja tjelesne težine (dijete, vježbanje, laksativi,
                   povraćanje),
                - promjene u prehrambenim navikama.

 

 

Ukoliko ste student, javite nam se:

  • ako imate poteškoća s učenjem, organizacijom vremena, pamćenjem, koncentracijom ili osjećate strah od ispita
  • ako mislite da vrijedite manje nego drugi ljudi ili se stalno osjećate nesigurno
  • ako vas muče strah, nervoza, zabrinutost, panika
  • ako ste nezadovoljni odnosima s bliskim osobama
  • ako se osjećate potišteno, osamljeno, tužno ili tjeskobno
  • ako ste neodlučni što studirati ili ste nezadovoljni odabranim studijem
  • ako patite zbog gubitka drage osobe
  • ako ste nezadovoljni vlastitim tijelom i izgledom ili imate problema s prehranom

 

 

Za dodatne informacije možete nazvati 051/265-841 ili poslati upit na ssc@ssc.uniri.hr.

Ako se želite naručiti za razgovor ispunite obrazac za prijavu:
https://goo.gl/forms/YDxT0I0VnBoqQPkH2

 

 

Više o samom psihološkom savjetovalištu Sveučilišta u Rijeci pogledajte na:

https://www.ssc.uniri.hr/hr/psiholosko-savjetovaliste.html

 

 

Više informacija koje Vam mogu pomoći možete pronaći i ovdje:

https://www.psiholog-rijeka.com/psiholoske-teme-intro

 

 

Ako imate pitanja ili trebate pomoć vezanu uz zaštitu mentalnog zdravlja, za istu se možete obratiti službama za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti u županijskim zavodima za javno zdravstvo. Navedene službe, sukladno zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u svom svakodnevnom radu provode zaštitu mentalnog zdravlja i izvanbolničko liječenje ovisnosti, što obuhvaća prevenciju i rano otkrivanje svih psihičkih poremećaja, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju svih oblika ovisnosti, kao i mjere očuvanja mentalnog zdravlja u zajednici.

Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2020. godine uz pripadajuću Nacionalnu strategiju razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2020. godine prihvaćen je 3. siječnja 2019. godine. U okviru Akcijskog plana, predviđena je suradnja sa službama za mentalno zdravlje standardiziranjem postupanja zdravstvenih radnika prema žrtvama u dijelu koji se odnosi na njihovo upućivanje na nadležne organizacije i službe za pomoć i podršku žrtvama kao i povećanje dostupnosti psihološkog tretmana žrtvama kroz rad službi za mentalno zdravlje.

Adrese službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj možete naći OVDJE.

Kalendar

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više