Vinko Zaninović

Krenimo s najbanalnijim pitanjem – zašto bi netko, izvan akademskih krugova, trebao upisati doktorat? Koliko je popularan doktorski studij u inozemstvu među poduzetnicima?

Zbog želje i potrebe da se sa znanstvenog stajališta istraži neki izazov u vlastitom poslovanju i samim time omogući napredak. Doktorat izvan akademske zajednice vrlo je zastupljen među poduzetnicima u nekim europskim zemljama poput Austrije i Njemačke dok je podzastupljen kod nas (ali i to se polako mijenja!) jer još nije izgrađena svijest o potencijalu koji imaju znanstvena otkrića kao ulog u vlastiti poslovni napredak i boljitak.

S jedne strane doktorat se doživljava kao prestiž u društvu dok se s druge strane se vrednuje kroz prizmu metodološko-znanstvenog unaprjeđuje poslovanje.

Sve se glasnije priča o skandinavskom modelu doktorata – koja je razlika od klasične doktorske disertacije? 

Glavna razlika je u tome da je fokus na samom istraživanju, dok kod klasične disertacije je neminovno da će imati minimalno 40 % sadržaja koji će zapravo biti parafraziranje postojećih istraživanja kroz koja ustanovljujemo (možda čak i previše) što su prije vas znanstvenici napravili u nekom konkretnom području. Kroz Skandinavski model pisanja doktorata izbjegava se širina pisanja i područje istraživanja se znatno sužuje tako da se doktorand može kompletno fokusirati na određeni, precizno definirani predmet. Kroz pisanje minimalno 3 članka koji koncizno objašnjavaju metodu i konkretne rezultate lakše je i dostupnije to i primijeniti u poslovanju.

Skandinavski model potječe sa Sjevera Europe ali ovaj naziv se najviše ustalio kod nas jer u drugim zemljama se koristi naziv Thesis as a series of papers što znači da sadržava skup znanstvenih radova s preglednim uvodnim dijelom, zaključkom i literaturom.

Možemo li reći da je skandinavski model nudi kvalitetniji doprinos?

Definitivno da, i kvalitetniji i konkretniji s više aspekata – između ostalog proširuje se krug recenzenata. To više nije samo jedan sveučilišni profesor s  Fakulteta i jedan s inozemnog sveučilišta. Za svaki članak koji objavljujete imate još dva recenzenata uz mentora i komentora  – znači za svaki članak imate dva para očiju više koji ocjenjuju kvalitetu rada.  Recenzenti na članku su članovi eminentnih institucija.

Časopisi u kojima vi morate objaviti da bi doktorirali po Skandinavskom modelu moraju biti indeksirani u odgovarajućim bazama SSCI (Social Sciences Citation Indeks), koja je dio WoSa (Web of Science Core Collection) koji uključuje i čitav niz drugih baza.

I sami ste doktorirali unatrag 5 godina pisanjem series of papers te ste i prvi nastavnik na Ekonomskom fakultetu u Rijeci koji je doktorirao prema Skandinavskom modelu –  koje su po vašem mišljenju prednosti?

Da, ja sam doktorirao po Skandinavskom modelu 2016 godine i objavio sam 2 članka. Odlučio sam se na to jer sam doktorski studij pohađao u inozemstvu i tamo su nas dosta poticali na pisanje skandinavskog modela disertacije. Logika, prilikom pisanja rada, nam nalaže da se što uže definira sama tema istraživanja kako se ne bi izgubio fokus sa samog predmeta istraživanja kroz pisanje dugotrajnih i nepotrebnih teoretskih uvoda. Teorije vam pružaju samo kontekst unutar kojega vi morate dati znanstveni doprinos – što je najteži, ali ujedno i najvrjedniji dio. Možemo reći da postajete praktični istraživači. Članci se brže publiciraju i lakše dosežu šire grupe čitatelja  za razliku od monografija koje su manje prisutne na internetu i često nisu javno dostupne. Članak je javno dostupan cijeloj zajednici. Na zapadu je to normalno, a sve više je to slučaj i s bazama podataka čime se ostvaruje lakše umrežavanje. I na kraju, zahvaljujući svemu navedenom vaši članci postižu nerazmjerno veću vidljivost nakon objave i naravno što je jako važno, dostupni su u cijelom svijetu.

Koje su karakterne osobine studenata koji se odluče upisati na doktorski studij?

Istraživački duh i inicijativa – dvije najvažnije su karakteristike naših doktoranada.

Disertacija može imati ekonomsku ili poslovnu temu. Poslovne teme, kojih uvijek ima više, iziskuju i veći angažman od strane doktoranda koji provodi samostalno primarno istraživanje tijekom kojega prikupljaju nove i aktualne podatke. Zahvaljujući primarnim istraživanjima ne dolazimo u zamku da imamo istraživanja koja se temelje na deset godina starim podatcima.

Znači, kako bi istražili situaciju na tržištu potrebno je provesti istraživanje u kojem vam Fakultet pomaže s pristupom bazama podataka kao što su Amadeus ili Bloomberg. Istraživanje poslovnih tema upravo je zbog toga i svrsishodnije. Doprinos takve vrste istraživanje prvenstveno ima za cilj kako pomoći unaprijediti vlastito poslovanje ali ima utjecaja i na društveno odgovorno poslovanje odnosno doprinosi zajednici. Disertacija iz područja Poslovne ekonomije kao što je menadžment, marketing, poslovne financije, organizacija po prirodi stvari su aplikativne, a ne teorijske.

Prijave za upis na doktorski studij su otvorene do 13. siječnja 2023. - prilikom prijave imaju li kandidati već neku ideju o temi disertacije?

Svi dolaze s nekom temom samo je pitanje koliko je detaljno razrađena. Sve su najčešće super ideje koje je ponekad potrebno drugačije postaviti i malo drugačije obraditi u čemu im pomaže mentor koji im je dodijeljen odmah nakon upisa. Imamo u zadnjih nekoliko godina i trend interdisciplinarnih tema povezanih na primjer s medicinom ili neuromarketingom na kojima se mora uskladiti istraživanja na dva različita područja što nerijetko podrazumijeva uključivanje mentora i komentora s različitih nesrodnih znanstvenih institucija. 

Otvorene su prijave do 13. siječnja 2023. na doktorski studij Ekonomija i poslovna ekonomija. Više informacije možete potražiti na Natječaj za upis na doktorski studij! - prijave u tijeku