Na završnoj konferenciji u Rijeci predstavljeni rezultati međunarodnog projekta vrijednog 1,93 milijuna eura – od procjene ranjivosti prostora do digitalnih alata, strateških smjernica i planova prilagodbe za Crikvenicu i Sali
Porast razine mora, obalna erozija, poplave, klizišta i ekstremni vremenski događaji sve snažnije utječu na uvjete u kojima se planira razvoj jadranske obale. Pitanje više nije samo kako prepoznati te rizike, nego kako ih uključiti u odluke o prostoru.
Upravo je to bio cilj projekta CRESCO Adria – Climate RESiliEnt COastal Planning in Adriatic, čiji su rezultati predstavljeni 15. rujna na završnoj konferenciji na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Tijekom dvije i pol godine projekt je povezao hrvatske i talijanske znanstvenike, prostorne planere te predstavnike regionalne i lokalne uprave u razvoju novih pristupa, digitalnih alata i planskih rješenja za klimatski otporniju jadransku obalu.
Projekt vrijedan 1.928.010,59 eura proveden je u okviru programa Interreg Italija – Hrvatska 2021.–2027., a vodeći partner bio je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci. U projektu su sudjelovali i Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Grad Crikvenica, Općina Sali, Sveučilište u Camerinu i Regija Abruzzo.
Na važnost povezivanja različitih disciplina u odgovoru na klimatske promjene ukazao je dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Saša Drezgić. Istaknuo je da se Fakultet posljednjih godina snažnije pozicionirao u područjima umjetne inteligencije i zelenih politika, a CRESCO Adria upravo je primjer projekta u kojem se ekonomska perspektiva povezuje s građevinarstvom, arhitekturom i prirodnim znanostima.
Posebna vrijednost projekta, prema njegovim riječima, je u povezivanju istraživačke i obrazovne komponente. Uz analizu klimatskih rizika i otpornosti jadranskih gradova, razvijen je i interdisciplinarni obrazovni sadržaj koji povezuje različite struke važne za razumijevanje i upravljanje klimatskim promjenama.
Od klimatskog rizika do odluke o prostoru
CRESCO Adria krenuo je od procjene kako su obalna područja izložena klimatskim promjenama. Provedene su detaljne analize ranjivosti na porast razine mora i eroziju obale, poplave i ekstremne hidrometeorološke događaje, kao i analize podložnosti klizištima te promjena prirodnog pokrova i staništa. Posebna pažnja posvećena je građevinama i infrastrukturi izloženima poplavnim rizicima.
Na završnoj konferenciji predstavljeni su rezultati tih analiza na konkretnim područjima. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci predstavio je procjenu ranjivosti obalnog područja za potrebe planiranja obalne zone, procjenu opasnosti i izloženosti bujičnim poplavama na području Novog Vinodolskog i Vinodolske općine te inventar i procjenu podložnosti klizištima u Vinodolskoj općini.
Za voditelja projekta izv. prof. dr. sc. Davorа Mancea upravo je povezivanje klimatskih promjena s prostornim i razvojnim odlukama jedna od ključnih vrijednosti CRESCO Adrije.
„Klimatske promjene više nisu samo okolišni problem. One izravno utječu na ekonomiju, turizam i razvoj obalnih područja, zbog čega klimatske rizike moramo uključiti u prostorno planiranje i odluke o budućem razvoju”, kazao je Mance.
Podaci koji postaju alat za planiranje
Jedan od važnih rezultata projekta je pretvaranje prikupljenih podataka i analiza u alate koji mogu biti korisni u planerskoj praksi.
Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, u suradnji s talijanskim partnerima, definirala je zajedničke pokazatelje prostorne otpornosti i razvila digitalni alat za njihovu vizualizaciju. Istodobno su izrađene Strateške smjernice za klimatski otporno prostorno planiranje, koje rezultate analiza i rada s dionicima pretvaraju u kriterije, metodologije i mjere primjenjive u planiranju prostora.
Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Adam Butigan istaknuo je da je projekt omogućio objedinjavanje različitih aktivnosti i pristupa koji su se na ovoj temi razvijali i prije CRESCO Adrije.
„Na ovoj smo temi radili i prije projekta, ali CRESCO Adria omogućio nam je da različite segmente objedinimo i napravimo korak prema strateškom pristupu klimatski otpornom prostornom planiranju. Cilj je da se rezultati projekta mogu primijeniti u budućoj izradi prostornih planova i da se planiranje prostora postupno prilagođava klimatskim promjenama”, kazao je Butigan.
Crikvenica i Sali: klimatska prilagodba na lokalnoj razini
Jedan od najkonkretnijih rezultata projekta su Planovi prilagodbe na klimatske promjene za Grad Crikvenicu i Općinu Sali.
Njihova je vrijednost u povezivanju stručnih analiza s lokalnim iskustvom, potrebama stanovništva te infrastrukturnim i razvojnim izazovima. Cilj nije bio samo evidentirati klimatske rizike, nego na temelju njih definirati moguće mjere i smjerove budućeg razvoja koji mogu povećati otpornost lokalnih zajednica.
Na završnoj konferenciji predstavljeni su planovi prilagodbe za Crikvenicu i Sali te način njihove izrade. Time su rezultati stručnih analiza povezani s prostorima u kojima se donose konkretne odluke o razvoju, infrastrukturi i kvaliteti života.
Zajednički odgovor s obje strane Jadrana
CRESCO Adria razvijao je rješenja primjenjiva u različitim lokalnim i regionalnim kontekstima Hrvatske i Italije.
Na talijanskoj strani analize su provedene na pilot-područjima Nuova Pescara i Pineto. Sveučilište u Camerinu i Regija Abruzzo povezali su tehničke analize s regionalnim i lokalnim planskim okruženjem, dok je za područje Nuova Pescara razvijen i primijenjen CRESCO Planning Support System – sustav koji projektne podatke, analize i pokazatelje koristi kao podršku budućem razvoju urbanog područja.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati talijanskih partnera, čime je prikazan međunarodni okvir projekta i različiti načini na koje se isti pristup može primijeniti u planiranju obalnih područja s obje strane Jadrana.
Znanje koje ostaje
Važan dio CRESCO Adrije odnosi se i na obrazovanje. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci razvio je interdisciplinarni program cjeloživotnog obrazovanja „Prepoznavanje promjena u okolišu i upravljanje rizicima“, u suradnji s Fakultetom za fiziku i Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci. Sveučilište u Camerinu rezultate projekta uključilo je u svoje poslijediplomsko obrazovanje i planerske laboratorije.
Time dio rezultata projekta ostaje aktivan i nakon njegova završetka – kroz obrazovanje stručnjaka koji će se pitanjima klimatskih rizika i otpornosti prostora baviti u budućem planiranju.
Projekt završava, izazovi ostaju
CRESCO Adria završava, ali pitanja kojima se projekt bavio ostaju dio dugoročnog planiranja jadranske obale.
Tijekom projekta otvoreni su i novi izazovi, među njima urbani toplinski otoci – pojava koja je već posebno izražena u pojedinim talijanskim urbanim područjima i koja će zahtijevati dodatna istraživanja i nova rješenja.
„Ovaj projekt nije samo rješavao neke postojeće probleme, nego nam je omogućio da vidimo i neke nove probleme, poput stvaranja urbanih toplinskih otoka. To je tema kojom ćemo se morati ozbiljnije baviti i nadam se da ćemo s talijanskim partnerima na njoj nastaviti suradnju kroz nove projekte”, istaknuo je Mance.
Upravo je nastavak suradnje jedan od mogućih smjerova nakon završetka projekta. Klimatski rizici ne poznaju administrativne granice, a njihovo uključivanje u prostorno planiranje traži suradnju znanosti, javne uprave, lokalnih zajednica i šire javnosti.
CRESCO Adria iza sebe tako ostavlja više od završenog projektnog ciklusa: podatke, metode, digitalne alate, planske smjernice, konkretne planove prilagodbe i nova znanja koja mogu pomoći u donošenju odluka o budućem razvoju jadranske obale.
