OHP – Poljoprivreda

O konferenciji

Priča s ovim nizom konferencija započela je 2022. godine kao znanstveno-stručni skup pod nazivom Budućnost hrvatske vinske industrije, održan na Ekonomskom fakultet Sveučilišta u Rijeci u Rijeka. Prvi skup okupio je istraživače, stručnjake i predstavnike sektora s ciljem rasprave o ključnim izazovima hrvatskog vinogradarstva i vinarstva – od klimatskih promjena i ulaganja u tehnologiju do tržišnih trendova, distribucije i percepcije potrošača. Već tada bilo je jasno da ne želimo stvoriti još jednu veliku, formalnu konferenciju s nizom paralelnih sesija i ograničenim prostorom za dijalog, već platformu za otvorenu, sadržajnu i fokusiranu raspravu.

Drugo izdanje konferencije, održano 2024. godine pod nazivom Sustainability of Croatian Agriculture, programski je i tematski proširilo inicijalnu ideju. Skup je okupio znanstvenike i stručnjake različitih područja poljoprivrede te otvorio interdisciplinarni dijalog o održivosti, konkurentnosti i razvoju sektora. Održana u Kongresnom centru Sveti Martin, konferencija je dodatno učvrstila koncept manjeg, pozivnog skupa s naglašenom interakcijom među sudionicima – kroz rasprave, zajedničke aktivnosti i terenske posjete.

Tijekom nekoliko godina konferencija je prerasla početni nacionalni okvir. Iz znanstveno-stručnog skupa na hrvatskom jeziku razvila se u znanstveni skup na engleskom jeziku s međunarodnim sudjelovanjem. U programskom i organizacijskom odboru sudjeluju inozemni znanstvenici, a sudionici dolaze iz različitih europskih zemalja.

Treće izdanje, koje se održava u svibnju 2026. godine, potvrđuje taj razvojni put:

  • snažan međunarodni programski odbor,
  • 33 prijavljena izlaganja,
  • sudionici iz 8 zemalja,
  • konferencija na engleskom jeziku.

Unatoč rastu i internacionalizaciji, konferencija je zadržala svoj temeljni identitet – riječ je o pozivnom skupu ograničenog broja sudionika, s naglaskom na raspravi, razmjeni ideja i stvaranju istraživačkih i projektnih suradnji.

Umjesto naglaska na veličini, fokus je na:

  • tematskoj usmjerenosti,
  • kvaliteti prijavljenih radova,
  • vremenu predviđenom za diskusiju,
  • neposrednom dijalogu između znanosti i prakse,
  • izgradnji dugoročnih profesionalnih odnosa.

Svako izlaganje zamišljeno je kao početak rasprave, a ne kao njezin završetak. Sudionici nisu samo predavači, već aktivni sugovornici. Takva dinamika omogućuje dublju analizu istraživačkih rezultata, metodoloških pristupa i implikacija za sektor.

Tematski fokus

Iako su se teme tijekom godina širile – od vinskog sektora prema širem okviru poljoprivrede i održivosti – zajednički nazivnik ostaje isti: ekonomski, organizacijski i razvojni aspekti poljoprivredno-prehrambenog sektora u uvjetima promjena i neizvjesnosti.

Konferencija potiče radove koji se bave:

  • održivošću i konkurentnošću,
  • utjecajem klimatskih i tržišnih promjena,
  • inovacijama i tehnološkom transformacijom,
  • upravljanjem u uvjetima rizika,
  • potrošačkim ponašanjem i tržišnim strategijama,
  • javnim politikama i razvojnim strategijama.

Na taj način konferencija djeluje kao most između akademske zajednice, donositelja odluka i stručnjaka iz prakse.

Prostor za suradnju

Jedan od ključnih ciljeva skupa je poticanje međunarodnih istraživačkih suradnji. Manji broj sudionika omogućuje intenzivniju komunikaciju, razmjenu istraživačkih ideja te planiranje zajedničkih projekata i publikacija. Upravo se u takvom okruženju lakše prepoznaju komplementarna istraživačka područja i otvaraju nove mogućnosti suradnje.

Konferencija tako nije samo mjesto predstavljanja rezultata, već i prostor za:

  • oblikovanje novih istraživačkih pitanja,
  • razvoj projektnih prijedloga,
  • povezivanje s međunarodnim partnerima,
  • mentoriranje mlađih istraživača kroz izravnu interakciju s iskusnijim kolegama.

Pogled unaprijed

Razvoj od nacionalnog znanstveno-stručnog skupa do međunarodne znanstvene konferencije pokazuje kako jasna vizija, tematska usmjerenost i posvećenost kvaliteti mogu stvoriti prepoznatljiv i održiv akademski događaj.

Iako po opsegu manja, konferencija po svojoj ambiciji i sadržaju nadilazi formalne okvire tipičnih skupova. Njezina vrijednost ne mjeri se brojem sudionika, već kvalitetom rasprava, intenzitetom suradnji i dugoročnim doprinosom razumijevanju razvoja poljoprivrede i vinskog sektora u suvremenim uvjetima.

Upravo ta kombinacija stručnosti, međunarodne otvorenosti i fokusirane rasprave čini ovu konferenciju jedinstvenom platformom za dijalog – danas u području vina, sutra u širem kontekstu održive i konkurentne poljoprivrede.

Prošle konferencije

Budućnost hrvatske vinske industrije – 8. travnja 2022.

Prvi skup u nizu, održan 8. travnja 2022. pod nazivom „Budućnost hrvatske vinske industrije“, predstavljao je temelj na kojem je kasnije izgrađena cijela konferencijska inicijativa. Skup je organiziran na Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci u Rijeka kao jednodnevni znanstveno-stručni događaj s jasno definiranim tematskim fokusom na vinogradarsko-vinarskom sektoru.

Program je obuhvatio ukupno 12 izlaganja, raspoređenih kroz jutarnji i poslijepodnevni dio, uz završnu organoleptičku radionicu. Time je skup kombinirao znanstvenu analizu, sektorsku perspektivu i praktičnu komponentu, što je već u prvom izdanju naglasilo njegov interdisciplinarni i dijaloški karakter.

Tematski obuhvat bio je širok, ali koherentan. Izlaganja su se bavila:

  • utjecajem klimatskih promjena na vinogradarsko-vinarsku proizvodnju,
  • ekonomskim modelima analize trgovine (npr. primjenom gravitacijskog modela),
  • isplativošću tehnoloških inovacija u vinogradarstvu i podrumarstvu,
  • distribucijskim izazovima u vrijeme pandemije COVID-19,
  • tržištem rada u vinskom sektoru,
  • percepcijama potrošača i dodanom vrijednošću vina,
  • označavanjem i brendiranjem tradicionalnih proizvoda.

Poseban doprinos dala je završna stručna radionica posvećena autohtonim sortama i percepciji aroma, čime je znanstvena rasprava dodatno povezana s konkretnim proizvodom i tržišnom praksom.

Po svojoj strukturi i trajanju (jedan dan, s jasno definiranom satnicom i zajedničkim sesijama bez paralelnih izlaganja), prvi skup je postavio format koji je kasnije zadržan i razvijan: ograničen broj radova, dovoljno vremena za raspravu te intenzivna interakcija između sudionika. Iako tematski fokusiran isključivo na vinsku industriju, već je tada bilo vidljivo da se pitanja konkurentnosti, održivosti, inovacija i tržišnih dinamika promatraju iz šire ekonomske i razvojne perspektive.

Prvi skup tako nije bio samo tematska rasprava o vinu, nego i konceptualni okvir za budući razvoj konferencije – kao prostora susreta znanosti i prakse, s naglaskom na kvaliteti, a ne kvantiteti.


Sustainability of Croatian agriculture – 16. – 17. svibnja 2024

Druga konferencija u nizu, održana 16. i 17. svibnja 2024. pod nazivom Sustainability of Croatian agriculture, predstavljala je važan iskorak u tematskom i organizacijskom smislu. Održana u Kongresnom centru Sveti Martin u Svetom Martinu na Muri, konferencija je trajala dva dana te je okupila širi krug znanstvenika i stručnjaka iz različitih područja povezanih s poljoprivredom i ruralnim razvojem. Osim toga, konferencija je poprimila i međunarodni karakter sa sudjelovanjima izlagača iz Slovenije, Sjeverne Makedonije, Slovačke i Ukrajine.

Program je obuhvatio više tematskih sesija raspoređenih kroz oba dana, uz zajedničke rasprave i terenski dio programa. U odnosu na prvi skup, broj radova bio je veći, a tematski obuhvat znatno proširen. Dok je početna konferencija bila usmjerena isključivo na vinsku industriju, drugi je skup obuhvatio poljoprivredu u širem smislu – promatrajući je kroz prizmu održivosti, konkurentnosti, javnih politika i regionalnog razvoja.

Izlaganja su se bavila, između ostalog:

  • ekonomskim aspektima održivosti poljoprivredne proizvodnje,
  • izazovima malih obiteljskih gospodarstava,
  • utjecajem klimatskih promjena i resursnih ograničenja,
  • pitanjima tržišnog pozicioniranja i dodane vrijednosti,
  • ulogom javnih politika i EU fondova u razvoju ruralnih područja,
  • povezivanjem poljoprivrede s turizmom i lokalnim razvojem.

Važan element konferencije bio je i naglasak na interdisciplinarnosti – uz ekonomiste, sudjelovali su i izlagači iz područja agronomije, turizma, upravljanja i javnih politika. Time je skup dodatno potvrdio ambiciju da postane platforma za cjelovitu raspravu o razvoju hrvatske poljoprivrede.

Organizacijski, konferencija je zadržala model bez paralelnih sesija, čime je svim sudionicima omogućeno praćenje cjelokupnog programa i aktivno uključivanje u rasprave. Dvodnevni format pružio je više prostora za umrežavanje i produbljivanje diskusije, a terenski posjet lokalnom OPG-u dodatno je povezao teorijske uvide s konkretnom praksom.

Druga konferencija tako je označila prijelaz iz sektorski fokusiranog skupa prema tematski šire postavljenoj znanstvenoj platformi posvećenoj održivosti poljoprivrede, postavljajući temelje za daljnju internacionalizaciju i razvoj konferencije u narednim izdanjima.

Najava – SUSTAINABILITY OF EUROPEAN AGRICULTURE – 14. – 16. Svibnja 2026

Treće izdanje konferencije, pod nazivom 3rd International Scientific Conference SUSTAINABILITY OF EUROPEAN AGRICULTURE, održat će se od 14. do 16. svibnja 2026. u reprezentativnom ambijentu Moise Palace na otoku Cresu, u organizaciji Ekonomskog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci i uz pokroviteljstvo Primorsko-goranske Županije. Ova konferencija predstavlja dosad najizraženiji korak prema punoj internacionalizaciji skupa i to tematski, po sastavu programskog odbora i po strukturi sudionika.

Prema Knjizi sažetaka, prijavljena su 33 izlaganja autora iz osam zemalja, a u radu sudjeluje snažan međunarodni programski odbor koji uključuje znanstvenike iz više europskih akademskih institucija. Tematski i metodološki raspon radova potvrđuje da se konferencija razvila u relevantnu platformu za raspravu o suvremenim izazovima poljoprivrede.

Tematski fokus obuhvaća nekoliko međusobno povezanih cjelina. Jedan dio radova bavi se pitanjima održivosti i otpornosti ruralnih područja, uključujući analize malih obiteljskih gospodarstava, regionalnih razvojnih izazova i institucionalnih pretpostavki dugoročne stabilnosti. Druga skupina radova usmjerena je na ekonomsku dinamiku i tržišne procese, poput trgovinske integracije, kretanja cijena poljoprivrednih proizvoda, profitabilnosti biogoriva te strukture proizvodnje i emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji.

Poseban naglasak stavljen je na digitalizaciju i tehnološke inovacije u poljoprivredi – od primjene umjetne inteligencije i računalnog vida u maslinarstvu do razvoja sustava potpore odlučivanju i analize digitalnih navika poljoprivrednika. Time se konferencija jasno pozicionira unutar aktualnih rasprava o transformaciji poljoprivrede u kontekstu tehnoloških promjena.

Treći važan tematski blok odnosi se na društvene i institucionalne dimenzije održivosti: ulogu socijalne ekonomije, generacijske razlike u stavovima prema okolišu, ESG i kružne modele u agri-food lancima vrijednosti, radne i ljudske kapacitete u poljoprivredi te percepcije oportunističkog ponašanja u opskrbnim lancima. Time se održivost promatra ne samo kao okolišna, već i kao ekonomska, socijalna i upravljačka kategorija.

Program zadržava prepoznatljivu strukturu bez paralelnih sesija, čime se potiče zajednička rasprava i aktivno uključivanje svih sudionika. Uz izlaganja, predviđeni su i neformalni segmenti programa koji omogućuju produbljivanje profesionalnih kontakata i razvoj budućih istraživačkih suradnji. Uprkos njenoj pretežito ekonomskoj perspektivi, ovo izdanje konferencije privuklo je agronome te su prijavljena sudjelovanja znanstvenika s četiri znanstvene ustanove primarno vezane uz agronomiju.

Treća konferencija tako potvrđuje evoluciju inicijative – od nacionalnog znanstveno-stručnog skupa o vinskom sektoru do međunarodne znanstvene konferencije o održivosti europske poljoprivrede. Unatoč rastu broja radova i sudionika, zadržana je temeljna ideja: manji, pozivni skup usmjeren na kvalitetu izlaganja, intenzivnu raspravu i stvaranje dugoročnih akademskih i projektnih partnerstava.

Ažurirano 08.04.2026.

Skip to content