Može li se s 20 eura mjesečno početi graditi financijska budućnost? Zašto je važno razmišljati o mirovini već na početku karijere? Gdje građani danas mogu ulagati i kako prepoznati financijsku prijevaru prije nego što bude prekasno? Upravo su ta pitanja bila u središtu konferencije „Financije NextGen 2026 – Znanje, sigurnost i odgovorno ulaganje”, održane u utorak, 27. listopada, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Konferencija, održana pod pokroviteljstvom Ministarstva financija Republike Hrvatske, okupila je predstavnike financijske industrije, regulatornih institucija i akademske zajednice te studente i građane zainteresirane za bolje razumijevanje financija.
Kroz predavanja i panel-rasprave otvorena su pitanja ulaganja, mirovinske štednje, financijskih navika i zaštite od prijevara, uz zajedničku poruku: financijska pismenost nije samo poznavanje ekonomskih pojmova, nego sposobnost donošenja odluka koje dugoročno utječu na našu sigurnost i kvalitetu života.
Sudionike su na početku konferencije pozdravili prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Sandra Grgorović Hadžija, voditeljica Službe za financijsku pismenost Ministarstva financija, te prof. dr. sc. Bojana Olgić Draženović, predsjednica Organizacijskog odbora konferencije, koja je kazala kako je “financijska pismenost znanje koje mora biti dostupno svima jer pridonosi smanjenju nejednakosti i jača otpornost cijelog gospodarstva”.
Hrvatsko tržište kapitala otvara nove mogućnosti građanima
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, predstavila je razvoj hrvatskog tržišta kapitala i nove mogućnosti uključivanja građana u ulaganja.
Posebnu pozornost posvetila je sve većem sudjelovanju malih ulagatelja, novim izdanjima dionica i investicijskim instrumentima. Primjeri javnih ponuda dionica domaćih kompanija, pokazali su da interes građana za ulaganja postoji i da se tržište postupno otvara široj javnosti.
Važnu ulogu u tome imaju i digitalni alati. Od početka izdavanja državnih obveznica namijenjenih građanima 2023. godine, Središnje klirinško depozitarno društvo registriralo je više od 92 tisuće novih računa ulagatelja.
Predstavljena je i mogućnost uvođenja hrvatskog investicijskog računa, planiranog za 2027. godinu, koji bi građanima trebao pojednostaviti dugoročno ulaganje u financijske instrumente.
Poruka predavanja bila je jasna: mogućnosti ulaganja više nisu rezervirane samo za velike institucionalne ulagatelje. No, njihovo korištenje zahtijeva znanje, razumijevanje rizika i dugoročno razmišljanje.
Mirovina se ne planira nekoliko godina prije umirovljenja
Koliko je važno početi štedjeti na vrijeme, pokazao je Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB-a, u predavanju o ulozi mirovinskih fondova i dugoročne štednje.
Prema podacima predstavljenima na konferenciji, hrvatski obvezni mirovinski fondovi u rujnu 2026. upravljali su imovinom vrijednom približno 29 milijardi eura, koja pripada 2,43 milijuna članova.
Buk je istaknuo važnost dugoročnog ulaganja, prinosa mirovinskih fondova i vremena kao jednog od ključnih čimbenika stvaranja mirovinske štednje.
Posebno je zanimljiva bila usporedba koja pokazuje koliko deset godina raniji početak štednje može promijeniti konačan rezultat. U ilustrativnom primjeru redovitih mjesečnih uplata, osoba koja počne štedjeti s 25 godina do umirovljenja može prikupiti znatno više sredstava od osobe koja s istim iznosom uplata počne deset godina kasnije.
Jedno od predavanja posebno usmjerenih studentima održala je prof. dr. sc. Dajana Barbić, ambasadorica financijske pismenosti Republike Hrvatske, pod naslovom „Pet financijskih odluka koje će vam promijeniti život”.
Umjesto složenih financijskih formula, predavanje je otvorilo pitanja bliska svakodnevici mladih: što učiniti s prvom plaćom, kupujemo li zbog stvarnih potreba ili društvenog statusa, čitamo li uvjete prije potpisivanja ugovora i znamo li razlikovati ulaganje od špekulacije?
Jedan od zanimljivijih pristupa bio je pretvaranje cijena u sate studentskog rada. Tako se trošak kupnje više ne promatra samo kao iznos u eurima, nego i kao vrijeme koje je potrebno uložiti da bismo ga zaradili.
Barbić je naglasila važnost stvaranja dobrih financijskih navika, redovite štednje, razumijevanja kreditnih uvjeta i odgovornog ulaganja.
Posebno je istaknuta snaga dugoročnog ulaganja: nije nužno raspolagati velikim iznosima da bismo počeli stvarati financijsku sigurnost, ali važno je početi na vrijeme i razumjeti rizike.
Gdje i kako ulagati? Pitanje koje zanima sve više građana
Mogućnosti ulaganja, razvoj tržišta kapitala i financijski instrumenti dostupni građanima bili su tema panel-rasprave „Gdje i kako ulagati?”.
Sudjelovali su Ivana Gažić, Kristijan Buk, Đivo Pulitika, član Uprave InterCapital ETF-a, te Ivan Radić, CFA, član Uprave Eurizon Asset Management Croatia. Razgovor je moderirala doc. dr. sc. Aneli Dragojević Mijatović, analitičarka Novog lista.
Panel je povezao perspektive tržišta kapitala, mirovinskih fondova i investicijske industrije te otvorio prostor za bolje razumijevanje različitih mogućnosti ulaganja i njihovih rizika.
Financijske prijevare: Kad obećanje brze zarade postane zamka
Koliko je važno znati prepoznati opasnosti u digitalnom financijskom okruženju, pokazala je Anja Tkalčević iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
U predavanju o financijskim i investicijskim prijevarama upozorila je na lažne investicijske platforme, sumnjive ponude na društvenim mrežama, manipulativne poruke te sve uvjerljivije prijevare koje koriste umjetnu inteligenciju i lažne identitete.
Prema europskom istraživanju predstavljenom tijekom predavanja, 75 posto ispitanika susrelo se s pokušajem prijevare tijekom posljednjih 12 mjeseci, dok je šest posto pretrpjelo financijski gubitak.
Posebno zabrinjava podatak da mnogi građani vjeruju kako mogu prepoznati prijevaru, ali ipak stupaju u kontakt s prevarantima.
Predavanje je ponudilo i konkretne savjete: provjeriti tko nudi ulaganje, utvrditi ima li pružatelj usluge odgovarajuće ovlaštenje te biti posebno oprezan prema obećanjima visokih i sigurnih prinosa.
Novac bez stresa: Kako donositi bolje financijske odluke?
O financijskoj sigurnosti iz perspektive svakodnevnog života razgovaralo se i na panelu „Novac bez stresa: kako bolje donositi financijske odluke?”, koji je moderirala prof. dr. sc. Bojana Olgić Draženović.
Sudjelovale su Dajana Barbić, Marina Mesarić Radojčin iz Privredne banke Zagreb, prof. dr. sc. Slađana Benković s Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu te doc. dr. sc. Petra Posedel Šimović s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Panel je bio posvećen financijskim navikama, odgovornom upravljanju novcem i odlukama koje utječu na dugoročnu financijsku stabilnost.
Tijekom konferencije programom je bila predviđena i dodjela priznanja za najbolji diplomski rad iz područja financijske pismenosti, čime se dodatno ističe važnost uključivanja mladih u istraživanje financijskih tema.
Na samom kraju prvog dana konferencijedodijeljena sui priznanja za najbolje diplomske radove iz područja financija i financijske pismenost, čime se dodatno ističe važnost uključivanja mladih u istraživanje financijskih tema.Najbolji diplomski rad napisao je Vedran Bilić na temu Sektorski ETF-ovi i financijska stabilnost: kretanje tokova kapitala tijekom tržišnih kriza. Drugo mjesto pripalo je Katarina Lukić s diplomskim radom Procjena odgovora na stres: usporedba računovodstvenih i regulatornih pokazatelja otpornosti banaka dok je treće mjesto pripalo Karli Mijić za njezin diplomski rad s temom Financijska (ne)samostalnost žena: pitanje izbora ili okolnosti?.
Financije NextGen nastavljaju se praktičnim radionicama
Nakon prvog dana posvećenog aktualnim financijskim pitanjima, Financije NextGen 2026 nastavljaju se u srijedu, 28. listopada, Financijskim laboratorijem by Eurizon Asset Management.
Sudionike očekuju praktične radionice o ETF-ovima i pasivnim investicijskim strategijama, digitalnim platformama za ulaganje te upravljanju osobnim financijama.
Radionice će voditi Đivo Pulitika i Marko Bogdan iz InterCapitala te Marina Mesarić Radojčin i Snježana Surina iz Privredne banke Zagreb.
Cilj Financijskog laboratorija jest omogućiti sudionicima da znanja stečena na konferenciji povežu s konkretnim financijskim odlukama i praktičnim primjerima.
Financije NextGen 2026 još su jednom otvorile važno pitanje: koliko doista razumijemo odluke koje svakodnevno donosimo o vlastitom novcu? Upravo zato financijska pismenost nije tema rezervirana za ekonomiste i financijske stručnjake, nego znanje potrebno svima.
Konferencija je pokazala koliko je važno povezivati akademsku zajednicu, financijsku industriju i regulatorne institucije te mladima i građanima približavati znanja koja im mogu pomoći u izgradnji sigurnije financijske budućnosti.
